Piwi sorte

Calardis blanc

Calardis blanc je bijela sorta koja potječe iz Julius Kühn Instituta u  Geilweilerhofu u Njemačkoj. Nastala je križanjem sorata Calardis Musqué i Seyve Villard 39-639.

Sorta je jako otporna na plamenjači i otporna na pepelnicu Zbog rastresitih grozdova dobre je otpornosti i na botritis, a nije osjetljiv ni na sunčane opekotine. Posjeduje gene za otpornost na plamenjaču i pepelnicu Rpv3.1, Rpv3.2, Ren3, i Ren9.

Sorta je srednje bujnosti, uspravnog rasta mladica i s malim brojem zaperaka. Ima visok potencijal rodnosti pa može postići visoke prinose. Nešto je kasnije dobi dozrijevanja od većine ostalih PIWI sorata. Nakuplja umjeren sadržaj šećera, a dobro zadržava kiselost.

Vina sorte Calardis blanc su lagana, harmonična, ugodne kiselosti i svježine, s nježnim cvjetnim notama i izraženim voćnim aromama zelene jabuke, kruške i citrusa  Strukturom mirisa mogu podsjećati na vina Sauvignona bijelog. Viša kiselost čini sortu prikladnom i za proizvodnju pjenušaca.

Izvor

Fleurtai

Fleurtai je bijela sorta stvorena u Italiji u okviru zajedničkog oplemenjivačkog programa Università degli Studi di Udine i Instituo di Genomica Applicata iz Udina. Nastala je križanjem sorte Tocai Friulano x Kozma 20-3.

Visoke je otpornosti na plamenjaču, a dobre otpornosti ma pepelnicu. Manje je osjetljiva na botritis. Posjeduje gene za otpornost na plamenjaču i pepelnicu Rpv 12 i Ren3. Dobro podnosi niske zimske temperature.

Bujna je sorta, poluuspravnog rasta mladica. Prinos je umjereno visok. S vegetacijom kreće rano, a vrlo rano i dozrijeva. Nakuplja viši sadržaj šećera, uz prosječnu kiselost i nešto višu pH vrijednost.

Vina sorte Fleurtai bogata su terpenskim spojevima koji sudjeluju u formiranju ugodne arome bijelog cvijeća, kruške i bajama, a podsjećaju na aromatski profil vina roditeljske sorte Tocai Friulano. Prikladna su za potrošnju kao mlada.

Izvor

Floreal (B)

Floreal potječe iz zajedničkog oplemenjivačkog programa  instituta INRA u Francuskoj i Julius Kühn Instituta u Njemačkoj. Nastao je križanjem sorte Villlaris i  Mtp 3159-2-12 (potomak  međuvrsnih križanja Vitis vinifera x Vitis rotundifolia).

Visoke je otpornosti na plamenjaču i vrlo visoke otpornosti na pepelnicu. Posjeduje gene za otpornost  na plamenjaču i pepelnicu Rpv1, Rpv3.1, Run1, Ren3, Ren9.

Sorta je bujna, poluuspravnog rasta mladica i dobre rodnosti. Kasno kreće s vegetacijom, a kasno i dozrijeva. Nakuplja srednje visok sadržaj šećera uz dobro uravnoteženu kiselost.

Vina sorte Floreal bogata su tiolnim spojevima koji doprinose naglašenoj aromatičnosti vina. Za strukturu mirisnih svojstava važnu ulogu ima i termin berbe Prevladavaju note egzotičnog voća i citrusa pa se mogu usporediti s vinima Sauvignona bijelog.

Izvor

Hibernal

Hibernal je bijela sorta koja potječe iz oplemenjivačkog programa Geisenheim Research Instituta u Njemačkoj, gdje je stvorena samooplodnjom genotipa nastalog križanjem sorti Seibel 7053 i Rizling rajnski.

Hibernal pokazuje dobru otpornost na plamenjaču i pepelnicu, a nije osobito osjetljiv ni na botrytis. Posjeduje gene za otpornost na pepelnicu Ren3 i Ren9. Vrlo dobre je otpornost na niske zimske temperature, zbog čega je prikladan i za uzgoj u hladnijim vinogradarskim područjima.

Srednje je bujnosti, redovite i dobre rodnosti. Daje grožđe visoke kakvoće, s visokim sadržajem šećera i izraženom kiselosti.

Vina su u tipu Sauvignona bijelog, svježa, aromatična i puna, s izraženim aromama tropskog voća, notama citrusa, grejpa, crnog ribiza, ličija i ponekad zrele breskve. Potencijal dozrijevanja nije izražen. U hladnijim regijama prikladna za proizvodnja desertnih vina.

Izvor

Johanniter

Johanniter je bijela sorta koja potječe iz oplemenjivačkog programa Staatliches Weinbauinstituta Freiburg u Njemačkoj, gdje je stvorena križanjem Rizlinga rajnskog i hibrida Seyve Villard 12-481 × (Pinot sivi × Plemenka).

Dobre je otpornosti na plamenjaču i pepelnicu, a zbog zbijenog grozda dosta je osjetljiva na botritis.  Posjeduje gene za otpornost na plamenjaču i pepelnicu  Rpv3.1, Ren3, Ren9.

Srednje je bujnosti, dobre i stabilne rodnosti. Nakuplja visok sadržaj šećera, a zadržava dobru kiselost.  Vina sorte Johanniter vrlo su slična vinima Rizlinga rajnskog s izraženom svježinom i  voćnim mirisima na breskvu, dinju, krušku te agrume (grejp) dok su mlada, da bi se nakon perioda dozrijevanja izdvojila mineralnošću i petrolejskim tonovima.

Izvor

Muscaris

Muscaris je bijela sorta koja potječe iz oplemenjivačkog programa Staatliches Weinbauinstituta Freiburg u Njemačkoj gdje je stvorena križanjem Solarisa i Muškata bijelog.

Visoke je otpornosti na plamenjaču, a dobre otpornosti na pepelnicu. Nije osjetljiva na botritis. Posjeduje gene za otpornost  na plamenjaču i pepelnicu Rpv10, Ren3, Ren9 te gen Rgb za otpornost na crnu trulež.

Rano kreće sa vegetacijom. Vrlo je bujna sorta, s mladicama koje se povijaju prema dolje. Razvija i veliki broj mladica iz spavajućih pupova. Rodi već na bazalnim pupovima, daje srednje visoke prinose, a zbog izrazito rane dobi dozrijevanja redovito nakuplja vrlo visok sadržaj šećera ali zadržava dobru kiselost i pH vrijednost.

Vina sorte Muscaris su aromatična uslijed visokih koncentracija terpenskih spojeva koji sudjeluju u razvoju intenzivnih cvjetnih i voćnih aroma, posebice na liči, obično s visokim alkoholom. Uz to, u hladnijim regijama izraženije su citrusne i cvjetne note, dok u toplijim prevladavaju tropsko-voćne i začinske. Zbog ranog dozrijevanja i visokog sadržaja šećera ali i sposobnost zadržavanja relativno niske pH vrijednosti vrlo je prikladna za proizvodnju desertnih vina.

Izvor

Sauvignon Kretos

Sauvignon Kretos je bijela sorta stvorena u Italiji u okviru zajedničkog oplemenjivačkog programa  Università degli Studi di Udine i Instituo di Genomica Applicata iz Udina. Nastala je križanjem  sorata Sauvignon i Kozma 20-3.

Dobre je otpornosti na plamenjaču i nešto slabije na pepelnicu. Nije osobito osjetljiva na botritis. Posjeduje gen za otpornost na plamenjaču Rpv 12. Dobre podnosi niske zimske temperature.

Sorta je bujna, poluuspravnog rasta mladica. Dobre rodnosti pupova i srednje visokih prinosa. Kasno kreće s vegetacijom, a ranije je dobi dozrijevanja. Dobro nakuplja šećer, a kiselost ostaje prosječna čak i u uvjetima visokih temperatura.

Vina sorte Sauvignon Kretos su svježa, srednje intenzivnog mirisa tropskog voće ali i iznadprosječnih koncentracija aromatskih glikozidno vezanih spojeva. Prikladna je za proizvodnju svježih vina koja se piju mlada ili nakon kraćeg dozrijevanja. Ponekad podsjećaju na vina Sauvignona bijelog.

Izvor

Sauvignon Rytos

Sauvignon Rytos je bijela sorta stvorena u Italiji u okviru zajedničkog oplemenjivačkog programa Università degli Studi di Udine i Instituo di Genomica Applicata iz Udina. Nastala je križanjem sorata Sauvignon i Bianca.

Dobre je otpornosti na plamenjaču i nešto više na pepelnicu. Zbog zbijenih grozdova osjetljiva je na botritis.  Posjeduje gene za otpornost na plamenjaču i pepelnicu Rpv3 i Ren3. Dobro podnosi niske zimske temperature.

Srednje je bujna sorta, uspravnog rasta mladica. Dobro je rodnosti pupova, a prinosi su srednje visoki. Kasno kreće s vegetacijom. Nakuplja viši sadržaj šećera u grožđu uz dobro zadržavanje ukupne kiselosti, čak i u toplijem klimatu.

Vina sorte Sauvignon Rytos intenzivno su aromatičan s dominantnim mirisima tropskog voća ali, ovisno o stilu, i citrusa, zelene jabuke i travnatih tonova. Strukturno svježa, harmonična, naglašene mineralnosti prikladna su za brzu potrošnju ali i za dulje dozrijevanje.

Izvor

Solaris

Solaris je bijela sorta koja potječe iz oplemenjivačkog programa Staatliches Weinbauinstituta Freiburg u Njemačkoj, gdje je stvorena križanjem Merzlinga i Gm 6493.

Visoke otpornosti na plamenjaču, dobre otpornosti na pepelnicu, a na  botritis je srednje osjetljiva. Posjeduje gene za otpornost na plamenjaču i pepelnicu Rpv3.3, Rpv10, Ren3, Ren9, a u genomu je utvrđen i gen Rgb za otpornost na crnu trulež.

Rano kreće s vegetacijom. Vrlo je bujna sorta s velikim listovima. Visoke je rodnosti bazalnih pupova, a rodi dobro i redovito. Dozrijeva vrlo rano. Nakuplja visok sadržaj šećera, a razmjerno dobro zadržava kiselost.

Ova sorta omogućuje proizvodnju bijelih vina u svim kategorijama kvalitete, od laganijih, svježih do tjelesno punijih pri čemu tehnologija proizvodnje ima značajan utjecaj. Tako primjena hladne maceracije potencira voćne arome marelice i jabuke dok se fermentacijom masulja izdvajaju arome ruže i bazge. Zbog vrlo ranog dozrijevanja te stabilne razine ukupne kiselosti, sorta je prikladna za proizvodnju predikatnih, odnosno desertnih vina, a u hladnijim područjima može biti i dobra baza za pjenušava vina.

Izvor

Soreli

Soreli je bijela sorta stvorena u Italiji u okviru zajedničkog oplemenjivačkog programa Università degli Studi di Udine i Instituo di Genomica Applicata iz Udina. Nastala je križanjem sorte Tocai Friulano x Kozma 20-3.

Visoke je otpornosti na plamenjaču, dobre otpornosti na pepelnicu, a manje je osjetljiva na botritis. Posjeduje gene za otpornost na plamenjaču Rpv 3 i Rpv 12. Dobro podnosi niske zimske temperature.

Srednje je bujna sorta, poluuspravnog rasta mladica. Dobre je rodnosti bazalnih pupova i srednje visokih prinosa. Kasnije kreće s vegetacijom. Nakupljanje visok sadržaj šećera uz prosječnu kiselost koja ostaje stabilna i u uvjetima visokih temperatura.

Vina sorte Soreli su srednjeg do punijeg tijela, svježa, harmoničnog odnosa alkohola i ukupne kiselosti. Intenzivne su arome citrusa (limun, grejp), bijelog voća (breskva, kruška) i bijelog cvijeća sa herbalnim notama koje mogu podsjećati na Sauvignon bijeli. Prikladna su za konzumaciju kao mlada i kupažiranje s drugim sortama, kao npr. Fleurtai, gdje može doprinijeti svježini i trajnosti.

Izvor

Voltis (B)

Voltis potječe iz zajedničkog oplemenjivačkog programa instituta INRA u Francuskoj i Julius Kühn Instituta u Njemačkoj. Nastao je križanjem sorte Villlaris i Mtp 3159-2-12 (potomak međuvrsnih križanja Vitis vinifera x Vitis rotundifolia).

Vrlo je visoke otpornosti na plamenjaču i pepelnicu. Posjeduje gene za otpornost na plamenjaču i pepelnicu Rpv1, Rpv3.1, Run1, Ren3, Ren9.

Sorta je bujna, uspravnog rasta mladica. Rodnost bazalnih pupova je niža pa za odgovarajući prinos zahtjeva dugi rez. S vegetacijom kreće kasno, a kasnije i dozrijeva. Uz ograničavanje prinosa može nakupiti visok sadržaj šećera, dok pri višim prinosima sadržaj šećera ostaje niži, a kiselost viša.

Kakvoća vina sorte Voltis jako ovisi o stupnju dozrelosti grožđa i prinosu. Vina su uglavnom neutralna, punog tijela i nenaglašene arome bijelog voća (jabuka, kruška) i citrusa pa su prikladna i za kupaže s drugim sortama. Zbog više kiselosti i neutralnog okusa, sorta je prikladna i za proizvodnju pjenušaca pa se često se opisuje kao  „Chardonnay otporan na bolesti“.

Izvor

Souvignier Gris

Sauvignier Gris je ružičasta sorta koja potječe iz oplemenjivačkog programa Staatliches Weinbauinstituta Freiburg u Njemačkoj, gdje je stvorena križanjem sorte Seyval Blanc s novom intraspecies sortom Zähringer (nastala iz križanja Traminac x Rizling rajnski).

Posjeduje gene za otpornost Rpv3.2, Ren3, Ren9 pa je visoke otpornosti na plamenjaču i pepelnicu. Zbog debele kožice vrlo je tolerantan na botritis.

Sorta je bujna i visokog potencijala rodnosti. Rodi i na zapercima. Nešto kasnije dozrijeva. Nakuplja visok sadržaj šećera, a zadržava dobru kiselost i nisku pH vrijednost.

Vina sorte Souvignier Gris prikladna su za proizvodnju različitih tipova vina, od onih neutralnih pa do vina kompleksnijeg aromatskog profila, ovisno o vremenu berbe i primijenjenoj tehnologiji u vinifikaciji. Često se naglašava njihova sličnosti s vinima Pinota bijelog i sivog.

Izvor

Allegro

Allegro je crna sorta koja potječe iz oplemenjivačkog programa Geisenheim Research Instituta u Njemačkoj, gdje je stvorena križanjem sorata Chancellor i Rondo.

Sorta je srednje bujna do bujna, uspravnog rasta s malim brojem zaperaka. U morfologiji, osobito lista, prevladavaju karakteristike američkih loza. Nakuplja srednji sadržaj šećera u moštu, osrednje je kiselosti i relativno visoke pH vrijednosti.

Allegro pokazuje visoku otpornost na plamenjaču i pepelnicu. Zbog rastresite krošnje, rastresitog grozda i čvrste kožice bobica vrlo je dobre otpornost na botrytis. Posjeduje gene za otpornost na pepelnicu Ren3 i Ren9.

Vina sorte Allegro su duboke rubin-crvene boje s ljubičastim tonovima, uravnotežene taninske strukture, s aromama zrelog crvenog šumskog voća, paprike i začina te se mogu usporediti s vinima Cabernet Sauvignon.

Izvor

Accent

Accent je crna sorta koja potječe iz oplemenjivačkog programa Geisenheim Research Instituta u Njemačkoj, gdje je stvorena križanjem sorata Kolor i Chancellor.
Vrlo je otporna na pepelnicu a ima dobru otpornost na plamenjaču. Zbog rastresitog grozda, pokazuje visoku  otpornost na botritis. Posjeduje gene za otpornost na pepelnicu Ren3 i Ren9.
Sorta je srednje bujna do bujna, dozrijeva nešto kasnije od ostalih PIWI sorata. Nakuplja visok sadržaj šećera i zadržava dobru kiselost. Bobica je izrazito obojana pa se smatra jedinim bojadisarom među PIWI sortama.
Vina sorte Accent izrazito su tamne boje i izražene taninske strukture zbog čega su vrlo prikladna i za sljubljivanje s vinima drugih sorata, osobito onima koja su slabije obojena.

Izvor

Artaban

Artaban potječe iz zajedničkog oplemenjivačkog programa  instituta INRA u Francuskoj i Julius Kühn Instituta u Njemačkoj. Nastao je međuvrsnim križanjem genotipaMtp 3082-1-4 (potomak međuvrsnih križanja Vitis vinifera x Vitis rotundifolia) i otporne sorte Regent.

Visoke je otpornosti na plamenjaču i vrlo visoke na pepelnicu. Posjeduje gene za otpornost na plamenjaču i pepelnicu Rpv1, Rpv3.1, Run1, Ren3, Ren9.

Sorta je srednje bujna, uspravnog rasta mladica. Visokih je i stabilnih prinosa. Ranije kreće s vegetacijom, a dozrijeva kasnije. Nakuplja nešto niži sadržaj šećera, a pri određivanju tehnološke zrelosti važno je obratiti pozornost na ukupnu kiselosti, koncentraciju jabučne kiseline i pH vrijednosti.

Vina sorte Artaban intenzivno su rubin-crvene do tamno ljubičaste boje s izraženim aromama crvenog voća, posebice trešnje, jagode i maline. Nešto laganijeg tijela i kraćeg i kiselijeg završetka u ustima. Najčešće se konzumiraju kao mlada, a mogu se usporediti s vinima tipa Beujolais ili Pinot crni.

Izvor

Bolero

Bolero je crna sorta koja potječe iz oplemenjivačkog programa Geisenheimer Forschungsanstalta u Njemačkoj. Stvoren je križanjem Gm 6427-5 x Chancellor.

Bolero se odlikuje visokom otpornošću na pepelnicu i plamenjaču. Zbog rastresitih grozdova otporan je i na botrytis. Posjeduje gene za otpornost na pepelnicu Ren3 i Ren9.

Sorta je slabo do srednje bujna, visokih i stabilnih prinosa. Ranije kreće s vegetacijom. Nakuplja visok sadržaj šećera, a zadržava umjerenu kiselost.

Vina sorte Bolero su rubin crvene boje, u nekim godinama slabije obojena, meke taninske strukture i harmoničnog okusa s aromama zrelog crvenog šumskog voća. Mogu se konzumirati mlada ili nakon kraćeg perioda dozrijevanja. Sorta je pogodna i za proizvodnju ružičastih vina, a zbog krupnijih bobica i rastresitog velikog grozda ima potencijal i za konzumaciju u svježem stanju.

Izvor

Cabernet Cantor

Cabernet Cantor je crna sorta koja potječe iz oplemenjivačkog programa Staatliches Weinbauinstituta Freiburg u Njemačkoj, gdje je stvorena križanjem Chancellor x Solaris.

Jako je otporna na plamenjaču, otporna na pepelnicu, a zbog rastresitih grozdova i na botritis Posjeduje gene za otpornost na plamenjaču i pepelnicu Rpv3.3, Rpv10, Ren3, Ren9 kao i gen Rgb za otpornost na crnu trulež.

Sorta je vrlo bujna, s mladicama koje padaju i zbog toga nešto zahtjevnija u vinogradu. Rod umjeren, ali redovit. Nakuplja visok sadržaj šećera, grozdovi su joj rastresiti, a boja kožice tamnomodra.

Sorta Cabernet Cantor prikladna je za proizvodnju kompleksnih crnih vina, visokog ekstrakta, izrazito tamne boje s aromom bobičastog voće i nježnim začinskim notama koja podsjećaju na vina sorte Merlot.

Izvor

Cabernet Cortis

Cabernet Cortis je crna sorta koja potječe iz oplemenjivačkog programa Staatliches Weinbauinstituta Freiburg u Njemačkoj, gdje je stvorena križanjem Cabernet Sauvignona i Solarisa.

Pokazuje visoku otpornost na plamenjaču i pepelnicu, a tolerantan je i na botritis. Posjeduje gene za otpornost na plamenjaču i pepelnicu  Rpv3.3, Rpv10, Ren3 i Ren9.

Srednje je bujna sorta, uspravnog rasta mladica i malog broja zaperaka. Rodnost je dobra i stabilna. Rano nakuplja visok sadržaj šećera, no kiseline nešto sporije padaju.

Daje visokokvalitetna, kompleksna crna vina u tipu Cabernet Sauvignona, s izraženim aromama crnog bobičastog voća, posebice crnog ribizla ali i herbalnim notama papra i zelene paprike, punog i uravnoteženog tijela, prikladna za odležavanje. Dobra su iskustva i s proizvodnjom ružičastih vina ove sorte.

Izvor

Cabernet Volos

Cabernet Volos je crna sorta stvorena u Italiji u okviru zajedničkog oplemenjivačkog programa  Università degli Studi di Udine i Instituo di Genomica Applicata iz Udina. Nastala je križanjem sorata Cabernet Sauvignon i Kozma 20-3.

Dobre je otpornosti na plamenjaču i nešto slabije na pepelnicu. Manje je osjetljivosti na botritis. Posjeduje gen za otpornost na plamenjaču Rpv 12. Dobre podnosi niske zimske temperature.

Sorta je srednje bujnost s poluuspravnim rastom mladica. Prinosi srednje visoki. Ima potencijal dobrog nakupljanja šećera, ali i zadržavanja ukupne kiselosti.

Vina sorte Cabernet Volos su tamno rubin crvene boje, složenog aromatskog profila u kojem dominira aroma crnog ribiza, šljive i začinskih nota, punog tijela, čvrstih, ali zrelih tanina te uravnotežene svježine. Vina pokazuje dobar potencijal za dozrijevanjem, zadržavajući tipičnu sortnu prepoznatljivost Cabernet Sauvignona.

Izvor

Merlot Kanthus

Merlot Kanthus je crna sorta stvorena u Italiji u okviru zajedničkog oplemenjivačkog programa Università degli Studi di Udine i Instituo di Genomica Applicata iz Udina. Nastala je križanjem sorata Merlot i Kozma 20-3.

Dobre je otpornosti na plamenjaču i nešto slabije na pepelnicu. Posjeduje gen za otpornost na plamenjaču Rpv 3.

Sorta je srednje bujnost s poluuspravnim mladicama. Prinosi niži do srednje visoki. Grozd sklon rehuljavosti. Rano dozrijeva, nakuplja visok sadržaj šećera, a dobro zadržava i kiselost.

Vina sorte Merlot Kanthus su rubin crvene boje, punog tijela, mekih tanina i dobre kiselosti, bogata polifenolima s intenzivnim aromama crnog bobičastog voća i pirazinskim notama. Mogu se konzumirati kao mlada ali su prikladna i za kratko do srednje dugo odležavanje. Senzornim svojstvima podsjeća na Merlote iz hladnijih vinskih regija.

Izvor

Merlot Khorus

Merlot Khorus je crna sorta stvorena u Italiji u okviru zajedničkog oplemenjivačkog programa  Università degli Studi di Udine i Instituo di Genomica Applicata iz Udina. Nastala je križanjem  sorata Merlot i Kozma 20-3.

Dobre je otpornosti na plamenjaču nešto slabije na pepelnicu. Prosječne je osjetljivosti na botritis. Posjeduje gen za otpornost na plamenjaču Rpv 12. Dobre podnosi niske zimske temperature

Bujna je sorta s uspravnim rastom mladica. Prinosi su srednje visoki. Grozd rastresit, sklon rehuljavosti u lošijim godinama. Nakuplja visok sadržaj šećera, uz srednju ukupnu kiselost.

Vina sorte Merlot Khorus su tamno rubin crvene boje s ljubičastim tonovima, dobre strukture, bogatog polifenolnog profila s aromama dozrelog crvenog voća (trešnja, kupina, šljiva). Prikladna su za srednje dugo do dugo odležavanje. Svojim senzornim svojstvima podsjeća na Merlot iz toplijih vinskih regija.

Izvor

Vidoc (N)

Vidoc je crna sorta koja potječe iz zajedničkog oplemenjivačkog programa instituta INRA u Francuskoj i Julius Kühn Instituta u Njemačkoj. Nastao je međuvrsnim križanjem genotipaMtp 3082-1-42 (potomak međuvrsnih križanja Vitis vinifera x Vitis rotundifolia) i otporne sorte Regent.

Visoke je otpornosti na plamenjaču, vrlo visoke otpornosti na pepelnicu, a dobre je otpornosti i na botritis. Posjeduje gene za otpornost na plamenjaču i pepelnicu Rpv1, Rpv3.1, Run1, Ren3, Ren9.

Sorta je bujna, poluuspravnog rasta mladica i visokih prinosa. S vegetacijom kreće kasnije, a kasnije i dozrijeva. U punoj zrelosti može nakupiti visok sadržaj šećera, a i kiselost redovito ostaje nešto viša.

Vina sorte Vidoc odlikuju se izraženim taninima i dobrom kiselosti te robusnošću, zbog čega imaju dobar potencijal starenja. Vrlo su tamne rubin-crvene boje koja kod visokog prinosa i u lošijim godinama može biti slabija. Izraženog su voćnog aromatskog intenzitete u kojem prevladava bobičasto voće (borovnica, crni ribiz) i začinske note po čemu ih se može usporediti s vinima Cabernet sauvignona i Syraha ali uz manje naglašene herbalne note i nešto mekše tanine. Prikladan je i za kupaže s drugim sortama za proizvodnju ružičastih vina.

Izvor